Sisi, maska za vrijeme žalosti, oko 1880.

Preci Korone: Maske i zaraze kroz historiju

23.12.2020

U Carskom voznom parku bečkog dvorca Schönbrunn sve do 11.4.2021. će biti otvorena izložba posvećena razumijevanju pandemije koronavirusa. Cilj izložbe „Preci korone” je promjena perspektive na aktuelna dešavanja oko nas.

Pandemija koronavirusa je za sve nas neshvatljiv i neočekivan fenomen. Prije svega, jer smo zaboravili da su naši preci stotinama godina živjeli u strahu od zaraza. I oni su u borbi sa kugom, velikim boginjama, kolerom ili španskom groznicom bili suočeni sa zatvaranjem granica i mjesta za zabavu, ograničenjima trgovine, socijalnom distancom i strogim karantinom. I sve te pandemije su savladane. Način na koji su suzbijane primjenjuje se do danas.

 Jedinstveni predmeti – većinom iz zbirke Muzeja historije umjetnosti u Beču – svjedoče o historiji maski i bolesti na bečkom dvoru od 1500. do 1918. godine. U sklopu izložbe su prikazane maske za turnire, karnevalske maske, maske za vrijeme žalosti, pa i prvi dokumenti o epidemijama i vakcinama.

Maska u historiji čovječanstva ima dugu tradiciju, pri čemu korištenje u medicinske svrhe nije igralo veliku ulogu. Za vrijeme Habsburgovaca maske su našle primjenu na turnirima kao i u pozorištu i na plesnim feštama. Brojni članovi carske porodice željeli su imati svoj portret sa jednim takvim „ukrasom“ na licu. U 19. vijeku austrijska carica Elisabeth Amalie Eugenie prekrivala je lice tokom ceremonija žalosti umjetnički rađenim maskama kako bi prikrila tugu i svoje lice zaštitila od znatiželjnih pogleda. Iako nisu imale medicinsku funkciju, bogato ukrašene dvorske maske mogu se posmatrati kao prethodnice današnjih „modnih maski“ koje su se razvile tokom pandemije koronavirusa.

Najveću sličnost sa današnjom situacijom imala je španska groznica koja je između 1918. i 1920. godine odnijela milione života. U Austriji je poslije godinu dana od izbijanja španske groznice osnovano Ministarstvo zdravlja, koje je bilo zaduženo za suzbijanje bolesti i nosilo posebne uniforme. Mjere koje su se tada u svim dijelovima svijeta poduzimale, podsjećaju na današnje: od zatvaranja pozorišta i škola, preko ograničavanja javnog saobraćaja, sprovođenja karantina i podizanja bolničkih objekata pa sve do nošenja maski.